Osmerostruki put joge: Patanđalijeve Joga sutre

 

Joga sutre su najutjecajniji tekst o jogi čiji je autor Patanđali. Vjeruje se da su napisane u razdoblju između 200 godina prije Krista i 200 godina poslije Krista. Joga sutre i danas snažno utječu na većinu stilova moderne joge. Patanđali ostaje zagonetka jer se ne zna gotovo ništa o njegovom životu osim legendi.

Riječ sutra znači nit, a od nje dolazi engleska riječ suture, koja znači vesti. Sutre su isprepletene zajedno i čine niz filozofskih shvaćanja koja pokazuju put do samoostvarenja.

Joga sutre

Joga sutre se sastoje se od 195 aforizama, a dijele se na četiri poglavlja. Vjeruje se da ih je Patanđali napisao za četiri učenika i da je za svakog odredio po jedno poglavlje. Ona se razlikuju u svom pristupu budući da su učenici bili različitih sposobnosti svako se od tih poglavlja može čitati kao zasebno učenje ili kao dio cjeline Joga sutri. Svako poglavlje ima osnovnu temu, a to su: kontemplacija, metoda, iznimne sposobnosti i spokoj.

Prvo poglavlje opisuje jogu i objašnjava kako svladati poteškoće na koje možemo nadići vježbajući. Drugo poglavlje objašnjava kako razviti odlike koje su potrebne da bi se mogao disciplinirati um. Treće govori o smetnjama koje odvlače pozornost, a četvrto poglavlje govori o dostizanju vrhunske koncentracije.

Napisane su dovoljno jasne da bi se lako pamtile ili recitirale, a isto tako su dovoljno mudre da se o njima može satima razgovarati. Učitelj vodi učenika do onog stupnja sutre koji on može razumjeti.

Osmerostruki put joge

Patanđali je u drugom poglavlju Joga sutri odredio osam koraka joge koje bi vježbaći trebali provoditi da bi došli do prosvjetljenja. Osmerostruki put joge i danas služi kao temelj moderne joge. Pri vježbanju se nije potrebno držati točnog redoslijeda koraka, niti usavršiti prethodni korak da bi mogli vježbati sljedeći. Možemo vježbati sve korake istodobno ili svaki korak zasebno. 

Patanđalijevih osam koraka na putu joge se isprepliću poput niti koji vode do konačnog cilja prosvjetljenja, odnosno do samadhija. 

1. Jama (suzdržavanje)

Jama se odnosi na ponašanje prema drugima. Takvo ponašanje uključuje nenasilje (ahimsa), istinoljubivost u riječima, mislima i djelima (satja), neotuđivanje imovine (asteya), umjerenost u svim stvarima (brahmaćarja), te odsustvo pohlepe (aparigraha).

2. Nijama (dužnosti)

Odnosi se na ponašanje u odnosu na sebe. Sastoji se od čistoće (sauća), zadovoljstva u posjedovanju samo ne ophodnog (santosa), jednostavnosti (tapas), izučavanje tekstova (savadhjaja) te spoznaje i predaje božanskom (lšvranidhana).

3. Asane (položaji)

Asana je položaj tijela. Izvođenje različitih položaja pomaže da produbite svoje razumijevanje i da napredujete u vježbanju joge. Izvođenjem položaja radite na svim mišićnim skupinama, oslobađate energiju i pomažete joj da bez prepreka kruži tijelom.

4. Pranajama (kontrola daha)

Pranajama su vježbe kontrole disanja koje stvaraju vezu između uma, fizičkog i suptilnog tijela. Vježbanjem pranajame možemo utjecati na naše emotivno stanje, sposobnost koncentracije te način kojim energija struji tijelom.

5. Pratjahara (povlačenje uma k unutrašnjosti)

Utišavanje vanjskih podražaja. Usmjeravanje osjeta s vanjskog, društvenog i fizičkog života prema unutarnjem, mentalnom, intelektualnom i duhovnom svijetu radi umirivanja uma pripremajući ga tako za dharanu.

6. Dharana (koncentracija)

Dharana je vježba koncentracije koja prethodi meditaciji. Dharana nas uči kako da usporimo proces razmišljanja i koncentriramo se na jednu stvar.

7. Dhjana (meditacija)

Dhjana je stanje meditacije koja svoj vrhunac postiže u samadhiju. To je aktivan proces kojim se umiruje um. Za vrijeme meditiranja um se privremeno isključi iz svakodnevnih pritiska i uključi se u unutarnju oazu smirenosti.

8. Samadhi (nadsvijest)

Samadhi je nadsvjesno stanje koje vodi do samoostvarenja, a što je ujedno i krajnji cilj joge. Stanje samadhija proizlazi iz meditacije. Um postaje toliko jasno usredotočen na jedinu točku da vježbač doživljava apsolutno jedinstvo sebe i onog na što se usredotočio.


Izvor: Tara Fraser, Joga za svakoga, Zagreb, 2002.


 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *